
Šta je mačija kuga?
Mačija kuga ili parvo virusna infekcija pasa ili virusni hemoragični gastroenteritis predstavlja jednu od najtežih bolesti pasa koja je izazvana parvovirusom tipa2 (CPV2 ). On je nastao mutacijom mačijeg parvo virusa ( FPV ) koji kod mačaka izaziva panleukopeniju i prvi put je registrovan 1978.godine. Kada se pojavio nijedan pas na planeti nije imao imunitet što je omogućilo ovom virusu da se brzo širi ostavljajući katastrofalne posledice širom sveta. Od pojave i registrovanja virusa do današnjeg dana virus je mutirao nekoliko puta, i pri svakoj mutaciji iza sebe je ostavljao fatalne posledice.

Trenutno smo svedoci postojanja mutacije virusa mačije kuge koja dovodi do drastičnih simptoma i kod starije štenadi ( 8-10 meseci ).
Ko može da oboli od parvoviroze?
Parvovirusi su rasprostranjeni kod svih sisara, uključujući i čoveka. Ono što je dobro svaka vrsta sisara ima svoj parvovirus tako da virus mačije kuge koji se javlja kod pase nije opasan za ljude, međutim svi pripadnici porodice kanida ( fam. Canidae ) koja obuhvata lisice, šakale, kojote, vukove i dr. mogu oboleti od ovog virusa sa istim ili sličnim posledicama.

Parvovirus najviše napada ćelije u organizmu koje se brzo dele, i to su uglavnom ćelije epitela gastrointestinalnog trakta. Pored ovih ćelija može se naći i u srčanom mišiću, kostnoj srži i limfnom tkivu.

Kao i kod svake bolesti, da li će pas oboleti od mačije kuge ili ne, zavisi od tri fktora koji svi moraju da budu ispunjeni da bi se bolest ispoljila, i to su: otpornost organizma, brojnost i virulentnost uzročnika i okolina u kojoj dolazi do dejstva predhodna dva faktora.
Dijagnoza mačije kuge

- Na osnovu simptoma i kliničke slike postavlja se sumnja, a dijagnoza se potvrđuje primenom specifičnih dijagnostičkih testova. Najčešće se koriste brzi testovi za detekciju uzročnika, ali mogu se koristiti i druge laboratorijske procedure kao što je PCR npr.