VAKCINACIJA PASA I MAČAKA
Vakcinacija pasa i mačaka predstvavlja osnovnu meru preventive koju možemo da sprovodimo kako bi zaštitili nas i naše kućne ljubimce od smrtonosnih bolesti kojima smo svi izloženi. Na ovoj stranici izneli smo protokol koji sprovodimo u Veterinarskoj Ambulanti GUTA, kratak opis bolesti i najčešće postavljena pitanja koja dobijamo u svakodnevnom radu i kontaktu sa odgajivačima i vlasnicima.
Besnilo predstavlja smrtonosnu zaraznu bolest od koje mogu da obole svi sisari. Nisu psi jedina vrsta koja prijemčiva za ovu smrtonosnu bolest. Besnilo možda zvuči kao praistorijska bolest,ali u stvari je mnogo važna bolest koja izaziva smrt kod ljudi širom sveta.Jednom kad se ispolje simptomi,izlečenja nema! Zakonska obaveza svakog vlasnika psa ili mačke je da jedanput godišnje, počevši od trećeg meseca života, vakciniše svog ljubimca protiv besnila.
ŠTENEĆAK
Većina nas je upoznata sa opasnom bolesti pasa koja se zove štenećak. Osnovna vakcina za pse je takozvana “štenećak vakcina”. Štenećak treba uvek uzeti u obzir kod pasa udomljenih sa ulice ili kupljenih od nepouzdanih odgajivača, obično sa sumnjivom istorijom vakcinacije. Prvi simptomi bolesti su povraćanje i dijareja. Ubrzo zatim slede kašalj, povišena temperatura, karakterističan žuto – zeleni iscedak iz nosa dok kod poodmaklog stadijuma bolesti javljaju se tikovi, otvrdnuće na nosnoj pečurki i jastučićima šapa i karakteristike promene na zubima – tzv. štenećakovo zubalo. Na nalepnici za vakcinu nosi oznaku “D” od anglosaksonskog naziva za bolest – Distemper.
MAČIJA KUGA – PARVO VIRUSNA INFEKCIJA
Virus je prisutan preko 40 godina (od 1978 godine kada je mutirao i nastao od mačijeg parvovirusa). Napada digestivni trakt i kardiovaskularni sistem. Na parvovirusnu infekciju treba posumnjati kod svakog mladog psa sa izrazitim prolivom,povraćanjem,letargijom,gubitkom apetita. Na nalepnici za vakcinu nosi oznaku “P”
LEPTOSPIROZA
Bolest izaziva spiroheta i može se potencijalno preneti na čoveka. Prisutna je kako u naseljenim mestima tako i u ruralnim područijima. Rezervoar uzročnika u prirodi predstavljaju pacovi. Može opstati i u vlažnom zemljištu i stajaćim vodama – bare, jezera, rukavci, mrtvaje.
Psi se inficiraju kada preko povređene kože dođu u kontakt sa urinom inficiranih životinja ili konzumiranjem vode kontaminirane urinom. Spirohete naseljavaju bubrege u kojima se razmnožavaju,što dovodi kasnije do infekcije i bubrežne insuficijencije. Bez sumnje, leptospiroza je značajna bolest , opasna po život kako pasa tako i čoveka. Klinička slika se manifestuje povišenom temperaturom, depresijom, gubitkom apetita, bolovima u zglobovima,mučninom, pojačanim konzumiranje vode, žutica, krvarenjem praćenim niskim brojem trombocita u krvi.
Prebolele životinje ostaju kliconoše mesecima nakon oporavka . Na nalepnici za vakcinu nosi oznaku “L”
- KORONAVIROZA Predstavlja oboljenje digestivnog trakta izazvanog korona – virusom. Manifestuje se učestalim prolivima sa primesama krvi, malaksalošću, sa ili bez povišene temperature, javlja se i iscrpljenost organizma usled dehidriranosti. Na nalepnicama je obeležena sa ” Co”
- PARAINFLUENCA je virusna bolest respiratornog sistema. Smrtnost kod ovog virusa je 5-8% što nije zanemarljivo a najveća opasnost preti kada se infekcija ovim virusom yakomplikuje bakterijskim upalama pluća što čini nepovoljnu prognozu u preko 70% slučajeva obolelih. Manifestuje se povišenom temperaturom, otežanim disanjem sa izraženim kašljanjem. Na nalepnici za vakcinu je obeležena slovima “Pi”.
- HEPATITIS ili zarazno zapaljenje jetre izazvano je Adenovirusom. Klinički se manifestuje povišenom temperaturom, povraćanjem, otečenim stomakom i žuticom ( žutim prebojavanjem vidljivih sluzokoža i beonjače). Ukolikose ne primeni adekvatna terapija dovodi do otkazivanja funkcija jetre sa posledičnom intoksikacijom i letalnim ishodom. Na nalepnici za vakcinu je obeležena slovom “H”
INFEKCIJE GORNJIH RESPIRATORNIH PUTEVA
Infekcije gornjih respiratornih puteva kod mačaka mogu biti uzrokovane raznim mikroorganizmima: Pneumonija mačaka (Chlamydophila), Rinotraheitis (Herpesvirus), Calicivirus, i još brojni uzročnici koji izazivaju iste simptome.PANLEUKOPENIJA ili MAČIJI ŠTENEĆAK
Panleukopenija ili ”mačiji štenećak” je generalno smrtonosno oboljenje mačića i mladih mačaka. Virus nije povezan sa virusom štenećaka,ali je srodan sa psećim parvovirusom.Ovaj virus je osnova redovne vakcinacije mačaka i predstavlja jednu od najčešćih bolesti mačaka u kliničkoj praksi.LEUKEMIJA MAČAKA – FeLV
Leukemija mačaka je smrtonosno oboljenje mačića i mladih mačaka prouzrokovano virusom iz familije Retroviridae. Mortalitet je visok, čak do 80% inficiranih mačaka ugine u prve 3 godine života.Ne postoji efikasna terapija,a kao preventiva koristi se vakcina.MAČIJI INFEKTIVNI PERITONITIS – FIP
Mačiji infektivni peritonitis je veoma ozbiljna i teška bolest sa skoro 100% mortalitetom.Testiranje i dijagnostikovanje je izuzetno komplikovano. Uyročnik je korona virus.
MAČIJA SIDA – FIV
FiV virus ili Virus imunodeficijencije mačaka se prenosi preko ujednih rana sa jedne macke na drugu. FiV kao i HiV može godinama da živi u organizmu domaćina do ispoljavanja prvih simptoma. Vakcina je registrovana u SAD i nekim zemljama Evrope.
ALERGIJSKA REAKCIJA: Alergijska reakcija je jedinstven odgovor organizma na specifične proteine sa kojima organizam dolazi u kontakt. Ti protein mogu biti razni poleni,prašina, hrana,lekovi ili čak i vakcine.
TEMPERATURA: Temperatura i gubitak apetita se mogu javiti kao posledica davanja vakcina i ona je znak da se organizam bori protiv unetih virusa i bakterija. Ukoliko traje do 24 sata od davanja vaccine ne preduzimaju se nikakve radnje u cilju sniženja temperature. Ako se temperature nastavi i nakon 24 sata potrebno je obaviti dodatan pregled.
BOL, CRVENILO, OTOK I POJAVA ČVORIĆA na mestu davanja vakcine su takođe uobičajena pojava koja se javlja kod oko 20% vakcinisanih pasa i mačaka. Bol, crvenilo i otok obično prolaze nakon 1-3 dana dok čvorići mogu ostati na mestu vakcinacije i 3-6 meseci, ponekad i doživotno.
FIBROSARKOM uzrokovan vakcinacijom; Fibrosarkomi kod mačaka su poznati kao komplikovani tumori, sa dubokim korenom. Fibrosarkom je tumor koji se obično ne širi po organizmu kao neki maligni tumori, nego raste i buja na lokalizovanom mestu.
OSNOVNE INFORMACIJE I ČESTO POSTAVLJENA PITANJA (ČPP) VEZANA ZA VAKCINACIJU
- Zašto je mladim životinjama potrebno da prime seriju vakcina i koliko?
Kada se mače ili štene rodi, njegov imuni sistem još nije dovoljno razvijen i samim tim su podložni infekcijama. Srećom, priroda ima svoj sistem zaštite. Majka u prvim danima posle okota proizvodi „specijalno mleko“ koje se naziva kolostrum. U kolostrumu se nalaze sva antitela na antigene sa kojima je majka bila u kontaktu. Zato je jako važno da mladunci sisaju ,pogotovo u prvim danima života. Po završetku lučenja kolostruma luči se normalno mleko i mladunci više ne dobijaju antitela od majke. Koliko dugo se ova antitela zadržavaju u organizmu mladunaca je individualno i zavisi od mnogo faktora. Maternalna antitela protiv različitih bolesti nestaju iz organizma za različito vreme. Ono što sa sigurnošću znamo , je da u uzrastu od 14 do 20 nedelja ,u organizmu više nema antitela dobijenih od majke i da mladunci dalje zavise od svog imunog sistema.
Dokle god su maternalna antitela prisutna u cirkulaciji mladunčeta, bilo koja data vakcina će biti inaktivisana. Štenci i mačići se vakcinišu tek onda kada su dovoljno stari da njihov imuni sistem može da stvara sopstvena antitela.Da bismo dobili što bolji imuni odgovor posle prve vakcine, daje se druga,revakcina, nakon 4 nedelje, zato što se revakcinom jača i pospešuje stvaranje antitela. Nakon revakcine ukoliko je prvi put data vakcina protiv jedne ili dve bolesti ( vakcina koja nosi oznaku “P” ili “D” ili “DP” odnosno “pupy” ) daje se i treća vakcina sa razmakom od 30 dana.
- AKO VAKCINE STVARAJU IMUNITET KOJI JE DUŽI OD GODINU DANA, ZAŠTO MORAM DA VAKCINIŠEM SVOG LJUBIMCA JEDANPUT GODIŠNJE?
Stvaranje i trajanje imuniteta je individualna stvar. Bolesti kao što su besnilo i leptospiroza su smrtonosne i opasne po ljude pa kako bi bili sigurni u vakcinalni status naših ljubimaca vakcinacija se iz sigurnosnih razloga radi na godišnjem nivou. Ukoliko iz bilo kog razloga želite da izbegnete godišnju vakcinaciju, potrebno je da se uradi titar antitela kako bi se ustanovilo da li je Vaš ljubimac zaštićen od svih bolesti protiv kojih se daje godišnja vakcina. Mi u Veterinarskoj Ordinaciji GUTA u mogućnosti smo da Vam pružimo i uslugu određivanja visine titra cirkulišućih antitela protiv virusa besnila, štenećaka, mačije kuge, hepatitisa, leptospiroze, herpes virusa i bruceloze.
Šta je titar antitela?
Nivo antitela protiv određene bolesti može se odrediti iz uzorka krvi i taj nivo nazivamo “titar”. Titar antitela nam pokazuje da li je životinja vakcinisana ili ne, a može ukazati i na to da li je preležala ili ne bolest na koju se titar odnosi.Ono što nije loše znati o titru antitela je sledeće:
- Određivanje titra antitela je nekoliko puta skuplje u odnosu na jednostavno davanje vaccine
- Nivo antitela je samo jedan mali deo u sistemu koji se zove imunitet i nije istina da se između određene vrednosti titra antitela i zaštite od bolesti može staviti znak jednakosti.
- Nije utvrđeno postojanje rizika kod aplikovanja vakcina životinjama koje su izgradile svoj imunološki odgovor.
Ukoliko ste zabrinuti da li je Vaš ljubimac primio vakcinu ili da li je izgradio imuni odgovor, mi u Veterinarskoj Ordinaciji GUTA na Vaš zahtev možemo da proverimo titar antitela protiv besnila, štenećaka, leptospiroze, mačije kuge, hepatitis, herpes virusa i brucele.
Koje vakcine treba da primi moj ljubimac koji ne izlazi napolje?
Postoje osnovne i dodatne vakcine. Za mačke, osnovna vakcina je protiv : mačijeg “štenećaka” (panleukopenia ), mačijeg herpes virusa i protiv calici virusa. Takođe vakcina protiv besnila je obavezna.
Za pse osnovne vakcine su petovalentna (protiv štenećaka,parvovirusa,hepatitis,parainfluence i leptospiroze) i vakcina protiv besnila. Psi koji se šetaju po parkovima, vode na izložbe, kod grumera itd. mogu se vakcinisati dodatnom vakcinom protiv zaraznaog kašlja i herpes virusa.
Koja je razlika između žive i mrtve vakcine?
Mrtva (Inaktivisana) vakcina, sadrži veliku količinu inaktivisanih virusnih partikula koji se prilikom unosa u organizam filtriraju kroz imuni sistem I stimulišu proizvodnju antitela.
Živa (atenuirana) vakcina sadrži živi,ali oslabljeni virus koji podstiče imuni odgovor pri tom ne izazivajući infekciju.
U suštini, bolji imuni odgovor daju žive vakcine, ali zbog određenih okolnosti mrtve su bezbednije. Kod mrtvih vakcina, inaktivisani virus nikad neće povratiti virulenciju i nema bojazni da će se razviti bolest protiv koje dajemo vakcinu.
Zašto se ljubimci zaraze iako su vakcinisani?
Postoji nekoliko razloga zašto ljubimci mogu da dobiju bolest protiv koje su vakcinisani. Svaki imunološki odgovor je individualan, tako da neće sve životinje odreagovati isto na vakcinu.Neke vakcine čak i nisu namenjene da spreče infekciju, nego samo da ublaže simptome kao što je vakcina protiv infekcija gornjih respiratornih puteva kod mačaka.
U većini slučajeva, ljubimac oboli zbog nekompletne vakcinacije. U ovu kategoriju spadaju štenci koji nisu primili sve vakcine ili su bili izloženi infekciji tokom perioda između davanja vakcine i revakcine. Uzročnici bolesti u prirodi stalno mutiraju pa ukoliko se izvrši vakcinacija sa sojem uzročnika koji nije identičan sa sojem virusa koji se nalazi na “terenu” može doći do izostanka ili slabog imunog odgovora, kao što je nedavno bio slučaj sa psećim parvovirusom – mačijom kugom. Vrlo retko se dešava da vakcina “ne deluje” (zbog nepropisnog transporta,čuvanja,aplikovanja…). Ako se na to posumnja, Vaš veterinar treba da o tome obavesti uvoznika ili proizvođača.
Da li se skotne kuje mogu vakcinisati?
Veoma je važno napomenuti da se žive vakcine NE SMEJU aplikovati gravidnim životinjama. Zato što oslabljen virus iz vakcine možda neće izazvati bolest kod majke, ali može inficirati nerođene štence i mačiće. Inaktivisane vakcine se mogu davati,ako je baš potrebno, ali najbolje je ne davati nikakva medicinska sredstva bez preke potrebe tokom graviditeta.
Zašto je test na mačiju leukemiju obavezan pre davanja vakcine?
Virus mačije leukemije ima potencijal da izazove latentnu infekciju kod mačaka ne izazivajući nikakve simptome bolesti. Latentno inficirana mačka može biti nosilac virusa godinama. Tokom ovog perioda , mačka izlučuje virus i potencijalna je opasnost za druge mačke. Mnogi vlasnici žele da preskoče test, da bi sačuvali novac, ali u suštini jako je bitno znati da li je mačka inficirana ili ne. Osim što vakcinisanje mačke obolele od mačije leukemije može da bude smrtonosno po mačku ukoliko se razvije burna reakcija, vakcinisane a na virus mačije leukemije pozitivne mačke i dalje su prenosioci bolesti preko svojih izlučevina sa kojima kontaminiraju proctor u kome borave sa drugim mačkama. Saznanjem da je mačka pozitivna, vlasnici mogu sprečiti širenje bolesti, odvajanjem zarazne životinje od drugih. Posebno se preporučuje testiranje usvojenih maca sa ulice.
- Da li prečesta vakcinacija može da dovede do nekog poremećaja kod mog ljubimca?
U praksi je zabeleženo da se kod pasa koji su korišćeni za dobijanje hiperimunih seruma koji se koriste u terapiji bolesti, i kod kojih je vakcina davana na svakih 21 dan u vremenskom periodu dužem od godinu dana, dolazilo je do pojave takozvane serumske bolesti – jednog vida alergijske reakcije koja se karakteriše taloženjem antigen-antitelo kompleksa u pojedinim organima ( najčešće oku,jetri, bubrezima i zglobovima) u kojima posledično dolazi do hronične zapaljinske reakcije u vidu gihta, glomerulonefritisa, zamućenja rožnjače i slično.